Blog - srpanj 2006
ponedjeljak, srpanj 31, 2006

A lijepo mi je jedna blogerica (moja slavonka, k tome) rekla da sam zao kad sam počeo trkeljati o tim skupim autima i njihovom razbijanju. Al' ne samo da se nisam pokajao, nego eto nastavih i dalje s tom grešnom rabotom. A onda nasta noć usred dana, otvoriše se nebesa i prosu se dažd pravedni te tučom veličine oraha učini moju malu vozilicu nalik k'o da su joj karoseriju izradili ponajbolji kujundžije s Baščaršije. Sve udubina do udubine. Kažu na procjeni štete da možda mogu spasiti lijeva prednja vrata a ostalo sve ide dođavola. Ali ne daju totalnu štetu. Krpaj, kažu.

Učili su me: "Prije će deva kroz iglene uši, nego bogataš u kraljevstvo nebesko". Malo sutra. Kad je Isus to propovijedao nije bilo autoosiguranja. Da je bio Ferrari, koliku bih odštetu dobio! Sad kužim da se ne isplati voziti jeftine aute. I nebesa su protiv toga. Zato ako Autocommerce objavi da je i peti Fiorano naručen iz Hrvatske ... no, znate već.

unbeliever @ 21:15 |Komentiraj | Komentari: 0
Tvrtka Autocommerce objavila je kako su iz Hrvatske naručena četiri najnovija modela Ferrarija, 599 GTB Fiorano. Imena naručitelja su, dakako, najstroža poslovna tajna, ali novinari ne bi bili novinari kad ne bi malo razvili špekulaciju oko toga tko bi mogli biti potencijalni kupci. Pa nabrajaju tko sve voli Ferrarije u hrvata. I, gle čuda, na prvom im je mjestu baš Sokol Zlatko Marić, čiji je sinak prije par dana totalizirao svog Porschea. Pitam se, pitam se ... svrati li Sokol ponekad na moj blog?

A onaj mali macho u meni ne da mi mira pa iznutra dovikuje: "A priznaj, makina je mrak". Priznajem.


Ferrari 599 GTB Fiorano




unbeliever @ 07:39 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
subota, srpanj 29, 2006
Razgovaram s nekim prijateljima o krizi na bliskom istoku i vidim da nikom (uključujći i mene) nije sasvim jasno tko tu koga ... Pa sam malo prelistao arhivu i pokušao sastaviti sažeti pregled ovogodišnjih zbivanja na i oko tog žarišta sukoba.

Kratki pregled ovogodišnjeg sukoba na bliskom istoku

Siječanj 2006 ... Hamas pobjeđuje na izborima u Palestini
Hamas kaže "Smrt Izraelu!"
Svijet kaže "Hamas, nemojte to govoriti i razoružajte svoje militante."
Hamas kaže "Smrt Izraelu i nećemo se razoružati dok Izrael ne ode!"
Svijet više ne daje novaca palestincima dok ne razoružaju militante.
Palestinska vlada nema novaca pa ne plaća naručene i ugovorene poslove.
Fatah (gubitnici na siječanjskim izborima) upire prstom u Hamas.
Hamas započinje pucačinu s Fatahom.
Fatah šutne Hamas skroz natrag u Gazu.
Hamas najavljuje militantne sigurnosne snage.
Fatah i Hamas pucaju jedni na druge.
Palestinski narod raspizdio se na obje stranke.
Hamas pokušava nabaviti još oružja preko Egipta.
Egipat kaže "E, neće moći!"
Fatah nabija Hamas na ulicama.
Politički vođe Fataha odlučuju da je vrijeme za podjelu na dvije države.
Fatah kaže "Imat ćemo dvije države - jednu za Hamas i drugu za Fatah."
Hamas kaže "Mi smo na vlasti, odjebite."
Fatah kaže "Imat ćemo neobvezujući referendum krajem lipnja."
Ankete pokažu da je većina palestinaca za podjelu na dvije države.
Hamas se usere od straha.
Fatah pregovara s Izraelom.
Izraelska vlada obećava Fatahu pomoć nakon odcjepljenja.
Hamas se opet usere jer gubi moć i autoritet.
Hamas odluči rasturiti odnose Fataha i Izraela pucajući iz minobacača po Izraelu.
Izrael se nasmije i raspali topništvom.
Hamas optuži Izrael za ubojstvo obitelji na obali.
Puno palestinskog naroda se raspizdi na Izrael.
Hamasovi militanti odluče zarobiti izraelskog vojnika, nadajući se boljoj poziciji za pregovore s Fatahom
Izraelski narod se raspizdi na palestince.
Izrael napada Hamas - i političku stranku i militante.
Hamas shvaća da se krivo nadao.
Hamasovi militanti dobivaju po piksi.
Hamasova politička stranka u Siriji odobrava napade Hezbolaha iz Libanona na Izrael.
Hezbolah zarobi dva izraelska vojnika u sjevernom Izraelu.
Izrael se raspizdi na Hezbolah i bombama napravi krš u Libanonu.
Izrael nadlijeće vojnim zrakoplovima sjedište Hamasove političke stranke u Siriji, da ih preplaši.
Sirija se usere i zove upomoć.
Ulazi Iran i kaže "Izraele, ako napadneš Siriju mi ćemo napasti tebe!"
SAD se počnu smijati jer u Iraku imaju dovoljno trupa i opreme da spriječe bilo kakvu pomoć Irana Siriji.
UN viče "Faul!" ali ih nitko ne zarezuje.
UN kaže Izraelu "Prestanite s pucačinom!"
Izrael kaže "Nećemo jer će se Hezbolah pregrupirati i napasti nas."
Hamas se potiho smijulji dok još zbunjola, poput Francuske, viče "Izraele, prestani pucati!"
Arapska liga je već umorna od Hamasa i Hezbolaha u susjedstvu pa su, za sada, mrtvi hladni prema Izraelu.
UN šalje promatrače u zonu ratnih operacija.
Izrael upozorava UN da je u zoni ratnih operacija opasno.
Vojnici UN postrojbi misle da će ih plavi šljemovi zaštiti od Izraelskih i Hezbolahovih bombi.
Vojnici UN postrojbi zaključuju da su pogrešno mislili.
Hezbolahu se smanjuje zaliha oružja i ljudi.
Izrael ima oružja k'o dreka (i još im doturaju ameri) i mobilizira ljude.
Libanon je nalik Vukovaru 1991.
Libanon je bio obećao riješiti pitanje Hezbolaha do kraja 2004.
Libanon nije riješio pitanje Hezbolaha.
Izrael kaže "Nema problema, mi ćemo to učiniti za vas."
Hamas sprečava neobvezujući referendum o podjeli na dvije države.
Palestinski narod se raspizdi na Hamas.
Arapska liga kaže Hamasu "Vi ste to započeli, pa i završite. Jebe se nas."
Američke naftne kompanije koriste priliku da naguze potrošače i podižu cijenu nafti.
EXXON ima rekordni prihod u drugom kvartalu 2006.
Kralj Saudijske Arabije donira Libanonu 1,5 milijardi dolara, zarađenih na nafti.
Američka državna tajnica Condoleezza Rice, na rimskoj konferenciji o rješenju krize, svira k...., pardon, klavir.
Rimska konferencija neslavno završava bez ikakvog rješenja.
Francuski predsjednik Chirac će tražiti što žurnije prihvaćanje rezolucije UN-a koja poziva na hitan prekid vatre.
UN povlači naoružane promatrače iz zone ratnih operacija, dok ne nabave čvršće šljemove.
Britanski premijer Blair kaže da će pokušati ubrzati diplomatske korake za rješavanje krize na Bliskome istoku.
Američki zrakoplovi koji su prevozili naoružanje u Izrael tankali su gorivo u zračnoj luci Prestwick u Škotskoj.
Britanski narod se raspizdio na Blaira i Busha.
Bomba u Maksimiru - Dinamo igra protiv Arsenala u trećem pretkolu Lige prvaka.
Hrvatski narod se raspizdio na takav žrijeb.
unbeliever @ 10:53 |Komentiraj | Komentari: 14 | Prikaži komentare
petak, srpanj 28, 2006

Dugo već nisam stavio pjesmu za laku noć, pa evo u ovaj kasni sat prisjetih se Romance mjesečarke. Ali dosta je dugačka pa ću staviti samo prvu strofu. A kako će netko odmah pitati i za prijevod, evo te strofe i na engleskom i na hrvatskom jeziku. 


Romance sonámbulo
Federico Garcia Lorca

(ES)
Verde que te quiero verde.
Verde viento. Verdes ramas.
El barco sobre la mar
y el caballo en la montaña.
Con la sombra en la cintura
ella sueña en su baranda
verde carne, pelo verde,
con ojos de fría plata.
Verde que te quiero verde.
Bajo la luna gitana,
las cosas la están mirando
y ella no puede mirarlas.

(EN)
Green, how I want you green.
Green wind. Green branches.
The ship out on the sea
and the horse on the mountain.
With the shade around her waist
she dreams on her balcony,
green flesh, her hair green,
with eyes of cold silver.
Green, how I want you green.
Under the gypsy moon,
all things are watching her
and she cannot see them.

(HR)
Zeleno, volim te zeleno.
Zelen vjetar. Zelene grane.
Barku na moru
i konja u planini.
Sa sjenkom oko svog pasa
Ona na balkonu sanja,
Puti zelene i zelene kose,
S očima od srebra hladna.
Zeleno, volim te zeleno.
Ispod ciganina mjeseca,
Sve stvari na nju motre
A ona ih vidjeti ne može.

unbeliever @ 23:26 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare

Eto, priznajem, malo sam zločest u dva zadnja posta. Pere me neka depra, malo zbog vrućine, malo zbog drugih stvari. A kad sam depresivan onda znam biti zao. Al' brzo me prođe, čim naiđem na nešto lijepo. Eto, kao pokoru poslije one priče sa Đukom, prinosim žrtvu na oltar ljepote.

Da, ipak se nađe i filmova o ljudima koji su dobri, lijepi, vrijedni i ustrajni. Evo, danas sam naišao na snimku jednog krasnog tradicionalnog plesa sa dalekog istoka. Riječ je o plesu Bodhisattva s tisuću ruku. Bodhisattva je u budističkom učenju hipotetsko biće s visokim stupnjem prosvjetljenosti (bodhi=prosvjetljenje, sattva=biće) čija je uloga da svim osjećajnim bićima pomaže na putu ka prosvjetljenju. S obzirom kakvi smo, nije čudo da mu treba tisuću ruku ... (kuš, ti zloćo).

No, kakogod, ono što me najviše fascinira u ovoj izvedbi plesa je što ga izvode djeca koja su gluha! Dakle ne čuju glazbu koja bi im dala ritam. Zamislite tu usrajnost i volju postići takvu sinkronizaciju plesa bez pomoći glazbe kao vodilje! Svaka čast malim gluhim kinezima.

Ako želite pogledati film, možete ga naći ovdje: http://rapidshare.de/files/27240950/chinese.rar
(kliknuti na gumb "Free", sačekati odbrojavanje četrdesetak sekundi i potom upisati kod za download)

Datoteka je veličine oko 20 MB. Radi smanjenja datoteke malo je žrtvovana rezolucija slike, ali ipak je lijepo za vidjeti. Evo i jedna slika kao sneak-peek.

Ples Bodhisattve s tisuću ruku

PARENTAL WARNING
Kako bih unaprijed otklonio mogućnost da me netko dođe premlatiti zbog objavljivanja filma s dječicom na Internetu, molim da se primi k znanju: sva dječica u ovom filmu odjevena su i ne rade ništa nepoćudno osim što prekrasno plešu. Ukoliko zbog vjerskih, političkih ili nekih drugih uvjerenja smatrate ples uvredljivim ili nepoćudnim, preporučam da se uzdržite od gledanja ovog filma.


unbeliever @ 22:45 |Komentiraj | Komentari: 0

Sin "Sokola" Marića slupao Porsche. Nedavno je isto neki sinek slupao slično skupi tutač. A prije toga još se neki tip zabušio Ferrarijem u zid. Ljudi se zgranjuju nad tim događajima, kako to neodgovorni sineki lupaju teško stečene novce svojih roditelja. Meni je to sasvim O.K. Imaju tateki para. Preporučam Sokolu da sinu što prije kupi novi, još brži, još jači i još skuplji auto. Da se dijete lakše oporavi od šoka. A time će i učiniti uslugu čovječanstvu. Značajno će povećati vjerojatnost isključenja svog genskog koda iz daljnje reprodukcije. 

Al' žao mi suhozida. Sigurno je poprilično oštećen.

unbeliever @ 07:45 |Komentiraj | Komentari: 6 | Prikaži komentare
nedjelja, srpanj 23, 2006

Pišem i jednim okom pratim film na televiziji. Đuka Begović. Gledao sam ga već više puta, a i čitao sam lektiru u školi, pa mi ne treba pratiti ga punom pažnjom. Mada jeste dobar film i vrijedi ga pogledat. Neću vam sad pričati sadržaj, ako niste čitali Kozarca ili pogledali film, učinite bar nešto od toga. Valjat će vam za dušu.

Nego nešto si drugo mislim, vezano uz Đuku. On je jedan rastrojen i nasilan lik. Svakih deset minuta ubije nekoga. Muža svoje bivše ljubavi, pa onda i nju, pa konja, pa oca, pa nekog nakupca ... i sve je to praćeno snažnim emotivnim izljevima. A šta bi bilo da on nije takav? Da je Đuka jedan krotki, bogobojazni, mirni čovjek koji se skromno oženio, volio svoju ženicu, odgojio nešto rudlave dječice, cijeli život radišno obrađivao polje, kosio livadu, hranio konje i kravice, išao svake nedjelje u crkvu i svirao prim u seoskom tamburaškom bendu, te umro u dubokoj starosti i ispraćen od cijelog sela i brojne unučadi ... bismo li mi sad gledali film o njemu? Sve mislim da ne bismo. Ne bi njega takvoga niti Kozarac stavio u svoj roman, niti bi itko snimio film o takvom čovjeku. Nije on to ničim zaslužio. U kolektivno pamćenje naše civilizacije ulaze samo nasilnici, poremećeni i ubojice. Onih dobrih se ne sjećamo.

Eto, pitam ja vas, a vi odgovorite sami sebi - biste li čitali roman o onom drugačijem, dobrom Đuki Begoviću, da ga je kojim slučajem Kozarac napisao. Biste li gledali film o njegovom mirnom i ničim grubim pomućenom obiteljskom životu?


unbeliever @ 21:59 |Komentiraj | Komentari: 6 | Prikaži komentare
Ubilo me ovo vrijeme. Cijedi se znoj, sav sam ljepljiv, po tijelu i u duši. Misli mi se lijepe, ništa mi nije drago. Radim samo mehaničke poslove, ono što se može raditi i kad ti je mozak kao rijetki čokolino. Depresija me obuzela, kreativnost je na nuli. Da nuli, ide i u negativno, zabravio sam i neke stvari koje sam prije domislio. Nisam ja za vrućinu, draža mi je hladnoća.

Išao sam na put, malo u rodnu Slavoniju. Ne bi me nitko natjerao da nije bilo klime u autu. Blažena klima. Staviš na automatiku, namjestiš na dvadeset stupnjeva i ona ti hladi, hladi dok ne rashladi baš na tu temperaturu. A vani tridesetipet. I tako vozim se u Slavoniju ugodno rashlađen na dvadeset stupnjeva. Isto tako nazad. Ma, divota. Skoro ne bi ni izlazio iz auta.

Ali sutradan počinje me boliti lijeva šaka, posebno između zglobova kažiprsta i srednjaka. Boli sve jače a bogme počinje i naticati. Mislim si - jesam li se gdje udario, iskrenuo zglob ili štogod takovoga, i ništa mi ne pada na pamet. Do drugog dana cijela šaka natekla k'o krafna. I boli vraški. Ne mogu više ni micati prstima, ni tipkati po računalu a kamoli nešto teže s njom učiniti. Odem prijatelju liječniku. On pogleda - i kaže: "Imaš klimu u autu?". "Imam." kažem ja. "E, pa smanji malo klimatiziranje, i okreni leptira da ti ne puše po ruci. Prehladio ti se živac. Ništa ti neće bit, bolit će par dana pa proć."

E, jadan ti sam! Od vrućine ne mogu živit, a kad se hoću rashladiti onda strada živac. Tri sam dana bio invalid bez lijeve ruke. Nisam imao pojma koliko mi ta ljevača treba makar sam dešnjak. Sad vidim kako sam ju uzimao zdravo za gotovo. Džaba desnice, kad joj ljevica ne pruža potporu. Kuham si kavu, džezva mi bježi i hoće se prevrnut jer ju ljevica ne pridržava dok desnica zakuhava. Jedem samo ono što se može jesti jednom rukom. Rezat odrezak - ni probat. Ali sve je to još nekako, najgore je na zahodu. E, nikad mi nije palo na pamet kako se uvijek otirem ljevicom. Desna to jednostavno ne umije uraditi kako treba. Ne mili joj se rit otirati.

Eto kako od malo nevolje čovjek svašta nauči o sebi, o odnosima ljevice i desnice i o potrebi da se ima obje.


unbeliever @ 21:09 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, srpanj 8, 2006
Poslije laganog ručka od svježih morskih plodova, zavaljen u ležaljku ručno izrađenu od korijena divlje trešnje, lagano ispijam gutljaj ugodno rashlađenog blanc de noirs. Površina bazena olimpijskih dimenzija ljeska se na vrelom suncu ranog popodneva. Uživam u hladu nekoliko tropskih palmi posebno za moj vrt dopremljenih iz amazonske prašume. Tri čistokrvna ruska hrta elegantno se šetaju travnjakom. Na drugom kraju vrta Umberto, moj tjelesni čuvar koji glumi vrtlara, obrezuje sasušene cvjetove ruža kako bi novi ljepše narasli. Čini mi se kako više voli taj posao od posla tjelesnog čuvara.

Krajem oka primjećujem da se približava moj batler Desmond. Zapravo se ne zove tako ali ga ja tako zovem jer me podsjeća na batlera iz stripa o detektivu Ripu Kirbyju. Znači, vrijeme je ...

Ne okrećem glavu, pogled mi je i dalje na Umbertu koji sad gleda prema meni i rukom poseže pod kaput. Skoro neprimjetno mu kimnem glavom i on se vrati obrezivanju ruža. U međuvremenu Desmond prilazi, staje ukočeno dva koraka polulijevo od mene i savršeno mirnim glasom kaže:

"Debeli, 'ajde mi pomozi unijeti špeceraj iz prtljažnika!"

Desmondov lik se pretopio u lik moje jedine ženice. Iskrenem se iz platnene ležaljke razapete između dva oraha, pored lješnjakova grma. Potražim papuče koje su mi Lora, Gizmo i susjedova Dora razbacali dok su jurcali ovuda. Pogled mi zapne za ruže na drugom kraju vrta, stvarno ću ih morati malo podrezati jedog od ovih dana. Navučem papuče i otkaskam za ženom. Hvala bogu, sve je kako treba biti!

***********

Za one kojima nije sasvim jasno zašto je sve kako treba biti evo mali hint. Tekst koji Desmond nije uspio izreći glasi: "Gospodine, gospoda iz policije vas očekuju pred ulazom."


unbeliever @ 17:21 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, srpanj 7, 2006
Paradoksizam je avangardni pokret u književnosti, umjetnosti, filozofiji i znanosti utemeljen na obilatoj uporabi antiteza, antinoma, kontradikcija, parabola i paradoksa u stvaranju djela. Utemeljio ga je rumunjski pisac Florentin Smarandache, negdje oko 1980. godine.

Paradoksistički dvostih je slobodna pjesnička (lirska?) forma u paradoksističkom pokretu. Sastavljen je od dva suprotstavljena stiha koji se sjedinjuju u cjelinu povezanu s naslovom. Po pravilu drugi stih negira prvi sadržavajući suprotnu ideju, antinomsku, antagonističku. 

Najbolje pokazati s par primjera ...

MAGLA
Lijepo vidiš
da se ništa ne vidi.


KOINCIDENCIJA
Mi o vuku,
a magare na vrata.


DEMOKRACIJA
Dogovorimo se
da bude kako ja kažem!


SVIĐANJE
Imala je tako lijepe noge
da sam zaprosio njenu ruku.


UTRNULA RUKA
Nekako osjećam
da ništa ne osjećam.


KLETVA
Dabogda imao
pa nemao.


PARADOKSIZAM
Avangarda koja je
postala tradicija.


unbeliever @ 17:37 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
četvrtak, srpanj 6, 2006

E, baš svašta se ovih dana može čuti i vidjeti. Spodoba (ne želim kaljati časnu riječ čovjek) vozi auto brzinom od 320 km/h, to javno obznani putem medija i podnese fotografiju brzinomjera kao dokaz a policija na to kaže da ga ne može kazniti jer nema svjedoka. Da nema! Kud ćeš boljeg svjedoka od samog počinitelja koji se time hvali i objavljuje dokaze.

Razumijem ja da oni možda fakat to i ne mogu jer je naš pravni sustav tako zajeban od samog vrha nadolje. Jer taj pravni sustav nije načinjen da nas štiti od razigranih ubojica za volanom, samozatajnih narkodilera, vrijednih pljačkaša naše ušteđevine iz banaka, skromnih kamatara, boguugodnih zaštitnika pedofila i sličnih perjanica ovog društva. Taj sustav je načinjen da iz tog društva ukloni zlokobne starice koje napadaju same temelje civilizacije prodajući sir uz cestu, kazni nesposobne supruge i majke koje ne poštuju svetinju braka u kojoj ih muževi tuku, spriječi pristup prosvjednicima do sabora kako ne bi našoj dičnoj vlasti rekli u lice što misle o njenoj sposobnosti, objasni silovanoj ženi da to što joj se dogodilo nije ništa više od običnog rukovanja, a pretučenom stranom fotoreporteru da ne misle pokretati postupak protiv nasilnika koji su ga tukli jer oni najvjerojatnije spadaju u zaštićenu skupinu iz prethodne rečenice.

Dobra je ta naša policija. Ima jednu toplu ljudsku komponentu, radi na principu "ljudi smo, dogovorit ćemo se". Plati rundu pića pa idi kud te volja, nema veze što si uhapšen i pod istragom za trgovinu drogom. Samo nemoj, brale, da mi tu probaš prodati neki sirac uz cestu ...

unbeliever @ 18:26 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
ponedjeljak, srpanj 3, 2006

Jutros na livadici čitam u novinama o natjecanju Red Bull Flugtag koje je jučer održano na Jarunu u Zagrebu. Vesele me takva zbivanja kojima je osnovni cilj dobra zabava. Veliki su trud uložili sudionici natjecanja u izgradnju svih tih neobičnih i zabavnih letjelica, da bi s njima na što smješniji način završili u vodi jarunskog jezera. A tom trudu nije primjeren trud novinara početnika koji je napisao ovaj mali člančić u novinama. Činim mu uslugu nazivajući ga početnikom, dajući mu tako priliku opravdati neznanje. Bože sačuvaj ako je riječ o nekom iskusnom peru.

Piše novinar početnik ovako: "Oko 300 gledatelja okupilo se na drugom ovakvom inventu u Zagrebu ...". Obratite pozornost na riječ "invent". Nisam ja od onih jezikodavitelja koji bi pisali "neću" rastavljeno, nisam niti nešto jako obrazovan u tom području, ali opet ... invent ... šta bi to trebalo značiti? Ma pretvaram se sada, zahvaljujući znanju engleskog jezika i iskustvu sa neznanjem naših novinara (a i šire) odmah mi je bilo jasno. Riječ je o višestrukom nasilju nad jednom engleskom riječi - "event". Ova mala riječ znači u prijevodu događaj ili zbivanje. Ona je kroz prodor zapadnih marketinških kompanija i marketinške teorije i prakse postala dijelom našeg svakodnevnog jezika u nasilno domesticiranom izgovornom obliku "ivent" (prema Vuku i sedam kozlića ...). A naš novinar je još u tu sitnu riječcu, ni krivu ni dužnu, penetrirao s jednim tvrdim "n" pa načinio "invent". Što bi to trebalo značiti? Doslovno ništa, ali ta perotvorina čini prepoznatljivi korijen engleske riječi "invention", ili latinske "inventio" obje sa značenjem "izum". Sad vi sami zaključite što je pisac htio reći tom rečenicom.

Nažalost je takvo nasilje nad engleskim riječima i hrvatskim govorom dopušteno zakonom, te nam tako mediji vrve iventima, u disko klubovima se pleše na tri flora dok na stejđu grme rifovi; u grin rumovima se očekuju rezultati votinga, a sve se to da vidjeti preko video vola (s rogovima?). I je li se onda čuditi mladoj TV voditeljici-to-be kad našu klapu Intrade najavi kao klapu "Intrejd"?

Što reći nego: "Fak dis šit, du ju spik ingliš or kroejšan or vot?"

unbeliever @ 08:32 |Komentiraj | Komentari: 0
subota, srpanj 1, 2006

Hommage prvoj bubi u računalu.

Zašto kažemo kako imamo bug iliti bubu u računalu kad nam nešto zašteka i ne radi onako kako bi trebalo? Kao i kod većine stvari, vjerojatno zato što ih zaista i imamo. U silicijskim integriranim sklopovima od kojih se grade računala obitava jedna posebna vrsta žohara, također od silicija. Vrlo su sitni i nije ih moguće vidjeti drugačije nego pod elektronskim mikroskopom. Ne vjerujete? Uvjerite se! Evo slike jednog takvog žoharčića uhvaćenog kako žuri preko površine integriranog sklopa proizvodnje Hewlett-Packard. To je zasad jedina na svijetu slika te vrste žohara, ali ekipa s floridskog državnog sveučilišta traga i dalje.  

Silicijski žohar u računalu!

Inače, prva službeno zabilježena pojava bube u računala datira iz 1945. godine. Te godine su na Sveučilištu Harvard izgradili jedno od prvih računala na svijetu Mark I. Na njemu je prve programe razvijala, tada mlađahna,a kasnije slavna matematičarka i pričuvna časnica američke vojske Grace Murray Hopper i njezina ekipa. Jednom prilikom je računalo zaštekalo i prilikom traženja uzroka problem pronašli su moljca u jednom releju koji je načinio kratki spoj i tako prouzročio kvar. Grace Murray Hopper o tome je našinila zapis u svom službenom dnevniku a moljca, kao materijalni dokaz, zalijepila ljepljivom trakom uz zapis. Evo i slike na kojoj se vidi ta stranica Graceina dnevnika. 

Buba u dnevniku Grace Hopper.

Nemojte sad odmah požuriti prskati svoja računala Raidom i sličnim preparatima. S obzirom da su ovi žohari stvorenja građena od silicija, na njih ti otrovi ne djeluju. Pravo sredstvo za dezinsekciju integriranih sklopova tek treba pronaći.

unbeliever @ 09:27 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
I'm a Believer?

Unbelieverovo geslo

"Ne mogu se načuditi u što sam sve prestao vjerovati."

Unbelieverova molitva

Smijeh trese đavolove kosti
Dok tintom mrljam svoje prste.
Bože, grijehe literarne oprosti
Ne marim za ostale vrste.

Unbelieverov životopis

Rođen znatiželjan i ljubopitljiv, rastao čeznući i učeći, sad postajem star i mudar. Naučio sam mnogo i zaboravio toliko koliko neki ljudi nikad neće znati. Znam da ću umrijeti neznalica.

Hum with me ...


Za onih jedan posto...

Index.hr
Nema zapisa.